ZELENA SALATA RASAD

1.200 rsd

Nema na zalihama

Zelena salata (Lactuca sativa) jedna je od najrasprostranjenijih i najčešće gajenih povrtarskih kultura u baštama i plastenicima. Zbog brzog rasta, kratke vegetacije i visoke nutritivne vrednosti, često se sadi u proleće i jesen. Najčešći način proizvodnje je putem rasada, što omogućava bolji prinos i raniju berbu.

Troškove poštarine snosi kupac prilikom preuzimanja paketa po cenovniku kurirske službe postexpres.
Cena za 100 komada 1200 dinara.
Obavezno u napomeni označiti sortu.

Kategorija:

 

Priprema zemljišta

Za uspešnu sadnju rasada, zemljište treba da bude:

Dobro usitnjeno i rahlo, jer zelena salata ima plitak korenov sistem.

Bogato humusom i hranljivim materijama, uz obavezno unošenje organskog đubriva ili komposta pre sadnje.

Neutralne do blago kisele reakcije (pH 6–7).
Važno je da zemljište zadržava vlagu, ali da nema zadržavanja vode, jer to može izazvati truljenje korena.

Priprema rasada

Rasad se obično proizvodi u kontejnerima ili na posebnim gredicama. Biljke su spremne za presađivanje kada imaju 4–6 razvijenih listova i čvrst, zdrav korenov sistem. Optimalna starost rasada za sadnju je oko 25–30 dana.

Vreme i uslovi sadnje

Prolećna sadnja obavlja se od marta do maja.

Jesenja sadnja od avgusta do novembra ali i čitave zime u plastenicima.
Zelena salata najbolje uspeva na temperaturi između 10 i 20 °C. Previše niske temperature usporavaju rast, a previsoke izazivaju brzo formiranje cvetne stabljike (salata „puca“).

Razmak pri sadnji

Rasad se sadi na dubinu na kojoj je rastao u kontejneru ili gredici, pazeći da srce biljke (centralni deo) ostane iznad površine zemlje.

Razmak između biljaka u redu: 20–25 cm

Razmak između redova: 25–30 cm

Ovaj raspored omogućava dovoljno prostora za rast glavica i dobru cirkulaciju vazduha.

Zalivanje i nega

Nakon presađivanja, rasad se obilno zalije.

Tokom rasta salate, održava se umerena i redovna vlaga – zemljište ne sme da se isuši, ali ni da bude previše mokro.

Po potrebi se obavlja površinsko okopavanje da bi se zemljište razrahlo i smanjio rast korova.

Preporučuje se i malčiranje, koje pomaže očuvanju vlage i smanjenju korova.

Zaštita od bolesti i štetočina

Najčešći problemi kod zelene salate su:

Plamenjača i siva trulež, koje se javljaju pri visokoj vlažnosti.

Lisne vaši i puževi, koji mogu ozbiljno oštetiti biljke.
Preventivne mere su dobar razmak pri sadnji, redovno provetravanje plastenika i uklanjanje zaraženih biljaka.

Berba

Zelena salata stiže za berbu 30–60 dana nakon presađivanja, zavisno od sorte i uslova gajenja. Bere se ručno, odsecanjem cele glavice ili se kida list po list, u zavisnosti od namene.
U ponudi sorte Genesis, Fabris i tršava Kanaryole.
Sadnice šaljemo u buntu da dovoljno vlage i zemlje, dobro fiksirane da bezbedno prežive put.

Troškove poštarine snosi kupac prilikom preuzimanja paketa po cenovniku kurirske službe postexpres.
Cena za 100 komada 1200 dinara.
Obavezno u napomeni označiti sortu.

Povratak na vrh